Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na dan 27. siječnja 2015. godine, obavijestila je potencijalne korisnike i ponuditelje roba/radova/usluga za ulaganja koja se sufinanciraju u okviru mjera iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (PRR), da su na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju uspostavili sustav za objavu Poziva na dostavu ponuda.

Kada potencijalni korisnik neke mjere PRR-a u sklopu svog projekta (kojeg namjerava prijaviti na natječaj Agencije za plaćanja) želi nabaviti neku robu, radove ili uslugu, više ne mora samostalno od ponuditelja prikupljati ponude i nema obavezu dostave 3 ponude za svaku nabavu. Sada su ponuditelji ti koji će se javiti korisniku na adresu objavljenu u Pozivu na dostavu ponuda, a isti će biti svima dostupan na web stranici Agencije za plaćanja na sljedećem linku.

Da branitelji pod šatorom pred Ministarstvom branitelja prosvjeduju samo zbog toga da se ispravi zakonska, institucionalna i svekolika druga nepravda prema ljudima poput Ivice Svetine iz Čitluka u općini Promina, imali bi zašto prosvjedovati. 

I dandanas taj nesretni 58-godišnji Prominjanin šeta se Oklajem u maskirnoj odori koju je, kao dragovoljac obukao prvih dana Domovinskog rata napustivši siguran posao u Zagrebu. U njoj je obišao sve poznate i manje poznate bojišnice, kamenjar, čuke i ravnice, gdje god je trebalo do konačnog oslobođenja. A kad je dočekao slobodu, Ivica je “nagrađen” bolešću, neimaštinom, posvemašnjom bijedom i jadom.

Svakom je Prominjanu koji ga poznaje nevažno što piše u njegovoj liječničkoj i popratnoj dokumentaciji kojom ga se proglašava hrvatskim ratnim vojnim invalidom s dijagnosticiranim 20-postotnim invaliditetom po osnovi psihičke bolesti.

Procjena invaliditeta

Zgražaju se nad njegovom sudbinom i nepravdom koja mu je nanesena. Jer, taj sredovječni Čitlučanin danas živi u kući pokojnog mlađeg brata Josipa od 800 kuna braniteljske mirovine. Da iza Josipa nije ostala nedovršena kućica, ne bi se imao gdje skloniti od kiše. A zapravo, Ivica se godinama ne sklanja ni od kiše, ni od vjetra, ni od ljetne zapare u svojoj Zagori. Možda bi se i sklonio kad bi bio svjestan okruženja.

Sjećanje na pale branitelje, 22. obljetnica pogibije:

• BRONIĆ, BOŽENKO Milin, rođen u Oklaju 24. XII. 1965., poginuo u Čitluk - Podi 27. XI. 1992.
• UJAKOVIĆ, ŽELJKO Nikolin, rođen u Lukaru 4. III. 1963., poginuo u Čitluk - Podi 27. XI. 1992.

Povodom obljetnice, na mjestu pogibije okupili su se suborci iz 142. brigade, predstavnici Općine Promina, Mile Bronić otac poginulog Boženka i župnik fra. Petar Pletikosa. Održana je prigodna molitva, zapaljene  su svijećei položeno cvijeće na spomen obilježju.

Prije četiri godine otvoren oklajski Dom za starije i nemoćne osobe prigodnim programom obilježio je danas Dan doma. Proslavi Dana dom uz štićenike nazočili i predstavnici Ministarstva socijalne politike i mladih, domova za starije iz Knina i Šibenika, Centra za socijalnu skrb Drniš i Knin, te kninskog Crvenog križa.

Vršiteljica dužnosti ravnateljice Doma, Senka Knežević, kazala je kakao su u protekle četiri godine ispunili očekivanja ne samo onih koji su tu našli ili će naći radno mjesto ili svoj novi dom, već i šireg zavičaja koji je dugo čekao da dom proradi i opravda ono što je u njega uloženo. Senka Knežević ističe da unatoč kapacitetu od 90 tak štićenika puno je zahtjeva koje ne mogu ispuniti, pa postoje duge liste čekanja. Danas na dom čeka 120 osoba sa šireg prostora Dalmacije.

O korisnicima Doma brine 34 zaposlenih, od kojih je troje zaposleno ove godine. Optimalan broj bilo bi 44 zaposlenika. Još uvijek nedostaju četiri njegovateljice, dvije medicinske sestre, fizioterapeut i radnik na čišćenju okoliša. Unatoč tome svi zaposlenici daju sve od sebe, kako bi se štićenici osjećali kao kod kuće, kazala je S. Knežević.

Načelnik Općine Promina, g. Tihomir Budanko, boravio je u Bruxellesu 10. i 11. studenog 2014. godine na poziv euro-zastupnice Ivane Maletić.

Posjetio je odbor regija, Europski parlament, upoznao se s radom europskih institucija i sudjelovao u radu konferencije "Kako učinkovito i uspješno koristiti EU fondove".