Nema rijeke u Dalmaciji oko koje se nanizalo toliko srednjovjekovnih utvrda kao na Krki. Većina ih je nestala zajedno sa svojim žiteljima i braniteljima kojima su služile. Jednoj se, i to slikovitoj i prelijepoj utvrdi Nečven, na litici ponad kanjona Krke, vraća stari sjaj.

Sve zahvaljujući Nacionalnom parku Krka koji samostalno financira istraživačko-konzervatorske radove, Muzeju grada Drniša, čiji je ravnatelj Joško Zaninović duša i srce ovog zahtjevnog projekta te Općini Promina koja u cijeloj priči nalazi svoj logistički zadatak.

Svaki od aktera ove priče ima svoj interes i svoj cilj, no ono što ovaj projekt razlikuje od sličnih arheoloških zahvata i zbog kojeg, na kraju krajeva, zaslužuje uvrštenje u naš natječaj, jest njegovo značenje za prominski kraj, posebno sela Bogatići, Nečven i Puljane. Ta zagorska sela “bogu iza nogu”, u koja je do prije dvije-tri godine strani gost zalazio samo u slučaju pogrešnog skretanja s asfalta, konačno počinju živjeti.

U njima se ne čuju samo ptice u ugaslim dimnjacima, već i ljudski govor na svim svjetskim jezicima. Jesu li tome pridonijeli arheolozi i istraživači? Apsolutno da. Pridonosi li tome i Nečven, onakav kako izgleda u ovoj fazi radova? Odgovor je ponovno potvrdan.

Zato sam za svoga glavnog sugovornika o projektu izabrala kustosa Joška Zaninovića, arheologa i istinskog entuzijasta, zanesenjaka, koji na Nečvenu, kako mi rekoše, danjiva i noćiva, baš kao što podjednakim marom brine o Burnumu, rimskom legijskom logoru čija je muzejsko- -arheološka zbirka u obližnjim Puljanima. Mogla sam, mirne duše, razgovarati i s bilo kojim vijećnikom prominskog parlamenta ili nekim od stotinjak stalnih žitelja triju sela. Poanta priče bila bi ista.

U Zaninovićevu terenskom vozilu za samo nekoliko minuta vožnje od Oklaja, općinskog sjedišta, stižemo do Nečvena, čija ljepota oduzima dah, a pogled prema Krki i Šubićevoj utvrdi Čučevo s druge strane kanjona, strahopoštovanje i trnce. Makar glavnina istraživačko-konzervatorskog posla na Nečvenu, čiji su metar debeli bedemi na rubu visoke brine, po nekim izvorima iz 9. stoljeća, dosezali visinu i do 15 metara, tek predstoji.

Grad Nelipića, hrvatskih velmoža i gospodara utvrda s istočne strane Krke i Čikole koji je početkom 16. stoljeća pao u turske ruke i u njima ostao do konca 17. stoljeća, tek treba poprimiti pravi izgled. Predugo je, kazuje Zaninović, zapostavljan. Mlečani su, istina, boreći se s Turcima, barutom digli u zrak peterokatnu kulu.

No, devastacija Nečvena nastavila se do 70-ih godina prošlog stoljeća jer tadašnji sustav zaštite spomeničke baštine, unatoč statusu kulturnog dobra, nije bio na osobitoj razini. U mnoge je prominske kuće, naime, ugrađen klesani kamen upravo s Nečvena.

- Rezultati istraživanja na utvrdi su više nego dobri. Krenulo se u identificiranje zatrpanih dijelova. Zadnje što smo otkrili za javnost je srednjovjekovna krušna peć stara više od 500 godina. Do tog se podatka došlo na temelju analize keramike, odnosno drugih nalaza.

Nastavljamo istraživati centralnu kružnu kulu čija namjena, iskreno govoreći, do kraja nije ni rasvijetljena. Istražujući nju, otkrili smo dijelove srednjovjekovnog bedema koji je srušen vjerojatno za vrijeme Kandijskog rata kada je venecijanska vojska Nečven pokušala osvojiti od Turaka - kaže Zaninović.

Kišica koja je počela padati nije zaustavila radnike na Nečvenu. Tek nam je šetnju oko utvrde učinila težom, a travu klizavijom. Izmaglica nad kanjonom Krke pridonijela je i svojevrsnoj vremeplovskoj viziji. Što pod dojmom Zaninovićeve priče, a što utjecajem prostora drevnih predaka i legendi koje su u narodu ostale do današnjih dana, mogla sam na trenutke vjerno zamisliti drveni most koji je spajao Nečven i Čučevo, čuti dovikivanje aga, dizdara i kadija... čak i ratni zov banice Lacke na čelu crne čete konjanika.

I nije samo utvrda čarobna, već je to i cijelo njezino okruženje, čak i antički putovi. Turistima, zaključuje Zaninović, ne treba asfalt, već im lokalitet mora biti pristupačan na tradicijski način. Suvremeni prijevoz valja, kazuje, pomno osmisliti, baš kao i lokaciju muzejske zbirke.

MARINA JURKOVIĆ

SNIMILA NIKOLINA VUKOVIĆ STIPANIČEV / CROPIX

IZVOR: SLOBODNA DALMACIJA

Budanko: Okrenuli smo novu stranicu

Ovakvi projekti općini Promina koja je odlučna okreniti stranicu i posvetiti se demografskoj renesansi, napučivanju i turističkoj budućnosti na čvrstim gospodarskim temeljima znače vjetar u leđa. Da vjetar! Ružu vjetrova! Po selima u kojima je crkveno zvono označavalo pet puta više sprovoda od vjenčanja ili krštenja, danas špartaju vozila norveških, švedskih, danskih, britanskih tablica.

- Turisti traže mir i netaknutu prirodu, a to je naša prednost, naša turistička razglednica. Nitko od njih nije u gradovima odakle dolaze vidio toliko zvijezda koliko na nebu iznad Promine, niti su ga ujutro budili cvrčci. Ljudi se vraćaju iz hrvatskih metropola kako bi ovdje otvarali mirna turistička odmorišta, uz bazene i najluksuznije sadržaje. A opet, sve u suglasju s prirodom. Pozdravljamo inicijativu NP Krka da svoje posjetitelje uputi na naše područje.

Hvala i na uloženim sredstvima jer ne treba zaboraviti da je do sada za istraživanje, konzervaciju, dokumentaciju i građevinski materijal u Nečven uložio oko milijun i 900 tisuća kuna. Vrijedni rad arheologa iskoristit ćemo na najbolji način. Već koristimo, a rezultati zajedničkih napora se vide. NP Krka ulaže u utvrde, gradi šetnice i biciklističke staze. Na nama je da osiguramo infrastrukturu. Unijeli smo je u svoju razvojnu strategiju. Konačno naziremo konture svijetlije budućnosti - kaže prominski načelnik Tihomir Budanko.

Kako ćete glasovati?

Nađite nas na Facebooku na stranici Nova Dalmacija i dajte lajk, šerajte, napišite komentar ispod reportaže.

Svoj SMS pošaljite na broj 666555. Na početku poruke upišite IZBOR, a na kraju osobne podatke (ime i prezime). Cijena SMS-a 3,72 kn s PDV-om.

U Oklaju se danas obilježavala 131. obljetnica utemeljenja Općine Promina i Dan općine, te od ove godine po prvi put i Dan sjećanja na prominske žrtve Domovinskog rata.

Svečanosti uz brojne Prominjce pristigle gotovo iz cijele Hrvatske, nazočili su i saborski zastupnici Ante Kulušić i Petar Baranović, šibensko kninski župan Goran Pauk, umirovljeni generali HV-a Ante Gotovina i Rahim Ademi, predstavnici Ministarstva branitelja, braniteljskih udruga, OSRH, zapovjednici ratnih brigada, kao i čelni ljudi susjednih gradova i općina, te općine Neum iz susjedne BIH.

Proslava 131 godina Općine Promina započela je koncelebriranom misom u župnoj crkvi sv. Mihovila koju je predvodio oklajski župnik fra Petar Pletikosa. Nakon mise uslijedio je mimohod od župne crkve do spomen sobe gdje je služeno odrješenje u spomen na 67 prominskih žrtva Domovinskog rata. Upravo u Promini pale su prve žrtve u rujanskom ratu 1991. godine na drniškom području. Tijekom okupacije ubijeno je mahom na kućnom pragu 45 Prominjaca, a ujedno s ovog područja su 23 poginula branitelja. Njima u spomen 23. srpnja slavit će se i kao Dan sjećanja na prominske žrtve Domovinskog rata, kazao je u prigodnom obraćanju na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Promina predsjednik Danijel Džapo. Podsjetio je kako od lani Dan općine Promina obilježava se 23. srpnja umjesto 29. rujna na blagdan sv. Mihovila, budući je na današnji dan 23. srpnja 1883. godine konstituirana Općina Promina kada je prvim načelnikom postao Marko Škovrlj, dok je prvi tajnik bio Niko Čavlina. Ove godine dobili su i svoje ulice u Oklaju.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Općina Promina zastupana po općinskom načelniku u utorak su potpisali ugovor o sufinanciranju radova za projekt : Modernizacija nerazvrstane ceste Donje Mratovo.

U modernizaciju nerazvrstane ceste bit će uloženo 287 tisuća kuna, 196 tisuća kuna ili 68 % osiguralo je Ministarstvo gospodarstva dok će razliku pokriti Općina Promina.

Ove je godine za Program održivog razvoja lokalne zajednice zaprimljeno čak 727 prijava, a odabrano je 179 projekata koje će Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije sufinancirati.

U investiciju se kreće uskoro.

"Koliko je samo duše uneseno u ovu prekrasnu izložbu, koliko ljepote iskri u oku promatrača i koliko srce brže kuca kada znamo da se neće zaboraviti, da su svi ti dragi ljudi kojih više nema tu među nama, u suzi oka, koje kao da kaže... nebojte se... volimo vas... zjenicom oka našeg sada samo vi kraljujete... Napokon našom Općinom vlada ljepota duha..."

Komentar posjetitelja izložbe

Povodom retrospektivne izložbe starih fotografija i novinskih isječaka o proteklim prominskim igrama, koja je otvorena 25. travnja 2014. g. u prostorima KUU Promina, osjećamo potrebu da i na ovaj način prikažemo materijale s te izložbe, najviše zbog onih koji nisu u mogućnosti posjetiti izložbu a i za one koji smatraju da to nije vrijedno njihove posjete.

Nakon mnogih komentara odlučeno je da ovakve izložbe imaju stalni postav.

I ovom prilikom zahvaljujemo svima koji su nam dostavili materijale za ovu izložbu.

Pozivamo sve one koji posjeduju slike kako s ovom tematikom tako i one iz svekolikog proteklog života u Promini da nam ih dostave. Same slike mnogo nam govore a kad imaju legendu: tko,gdje, kad..., puno više vrijede. Nakon skeniranja slike će mo vratit vlasnicima. Na taj način obogatit će mo ovakve izložbe koje organiziramo u našoj Promini.

Unaprijed zahvalni! 

Organizatori

Općina Promina po prvi put je organizirala smotru vina iz vinogorja ovog kraja. Za ocjenu kvalitete ponuđena su 34 vina, 20 bijelih i 14 crnih.

Ocjenjivački sud je činilo šest uglednih enologa. Tri najbolja bijela vina proizvode tri prezimenjaka. Ivan Džapo ima najbolje, slijede ga Ivica i Marko Džapo. Najbolje crno vino proizvodi Stipe Knežević, odmah do njega su vinari Joško Bronić i Ivan Bilandžija.

Izvor: Radio Drniš

Nakon 30 godina prominski kraj ponovo ima jasnu viziju gospodarskog razvoja, potvrdio je današnji forum o gospodarskom razvoju u organizaciji Općine Promina.

"Veliki potencijal mineralnih sirovina, očuvani okoliš, NP Krka, velike zalihe pitke vode, tradicijska proizvodnja i prerada hrane i vina - naši su aduti dugoročnog razvoja", kazao je otvarajući skup načelnik Tihomir Budanko. Loše strane su depopulacija, nepovoljna dobna i kvalifikacijska struktura, nesređeno imovinsko pravno i katastarsko stanje, istaknuo je Budanko naglašavajući da im je cilj "sveobuhvatnim nizom mjera potaknuti cjelovit razvoj i prosperitet, primarno u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu, očuvanju kulturne baštine i uređenju okoliša."

U tom pravcu se razvijala i rasprava na forumu koji je okupio više od 50 sudionika, među njima 15 investitora koji su voljni ulagati u prominski kraj. Skupu su nazočili i Goran Pauk šibensko kninski župan, Drago Matić ravnatelj županijske Razvojne agencije, te ugledni stručnjaci dr. Slavko Kulić, prof. Marko Džapo, Jakov Cota, Ivan Bračić i drugi.

U gospodarenju mineralnim sirovinama najveći su razvojni potencijali, potvrdila su i istraživanja Hrvatskog geološkog instituta. Prostor ove općine raspolože sa zalihama od dva milijuna tona boksita na 32 nalazišta, ali i poljima jalovišta, karbonatne sirovine, te građevinskog kamena. To su prepoznali i investitori. Tvrtka Kvada u pogon za preradu kamena želi uložiti 6 milijuna eura, zaposliti 30- 50 radnika, konkretno zanimanje pokazuje i drniški GIRK Kalun. Najizglednija za realizaciju je sirana "Vlajna" koja bi se gradila u gospodarskoj zoni u Oklaju. Investicija vrijedna 3,5 milijuna eura kapaciteta 10 000 litra mlijeka dnevno zapošljavala bi 20-ak radnika, te oko 100 kooperanata. Predstavnici tvrtki Solar tim, Episolar i Solitek iznijeli su svoje planove gradnje solarnih parkova, zapošljavanje oko 100 ljudi te 300.000 eura godišnje u općinsku blagajnu od koncesije. Daljnja ulaganja osim projekta Centar Puljani najavio je i NP Krka s kojim je Općina Promina potpisala ugovor o sufinanciranju njihovih prioritetnih projekata svake godine sa 300.000 kuna . Ove godine uložit će se u modernizaciju ceste Oklaj-Nečven. Turistički razvoj oslanja se upravo na blizinu Krke i zaštitu kulturne baštine. U pripremi je i projekt zaštite sklopa Čorićevih kuća Kula u suradnji sa drniškim Gradskim muzejom.

Općina je prostorno planskim izmjenama otvorila vrata investitorima a najveća kočnica svim razvojnim projektima ostaju imovinsko- pravni problemi. Ako se ne ubrza sa realizacijom projekata, dogodit će se da u Promini će biti radnih mjesta, a neće biti radne snage, jer je Prominjaca sve manje. Po zadnjem popisu 1136 stanovnika. Ove godine nijedno krštenje, a 14 sprovoda, upozoreno je na ovom skupu.

Izvor: Radio Drniš