S čuvarima Isusova groba kroz Uskrs u Promini

Na Veliki četvrtak navečer svaka župa slavi misu večere Gospodnje.

U župi sv. Mihovila u Promini župnik fra Petar Pletikosa predvodio je večernju misu koja je počela u 19 sati.

Kad je župnik u misi zapjevao hvalospjev "Slava", svečano su zazvonila sva zvona koje se nakon toga ne oglašavaju do mise vazmenog bdjenja na Veliku subotu.

Misno evanđelje govorilo je o tome kako je Isus apostolima prao noge, kao primjer i poziv svim kršćanima na uzajamnu ljubav i služenje. U našoj župi, po običaju od davnina, župnik je prao noge svim Čuvarima Isusova groba. I ove godine odazvalo se je za tu službu 25 Čuvara Isusova groba.

Nakon klanjanja i razmišljanja o trenutku u kojem se nalazimo, župljani su zapjevali Muku Gospodina našeg Isukrsta i Plač Matere njegove.

Oko 21,15, u tišini, krenuli smo svojim kućama.

Na Veliki petak obredi su počeli isto u 19 sati.

U Vazmenome trodnevlju Veliki petak, posvećen slavljenju Muke Gospodnje, jest dan u pravome smislu riječi ‘klanjanja svetomu križu’.

Razmatrajući o raspetom Spasitelju, lakše dosežemo značenje beskrajne i nepravedne muke koju je Isus, svet i nedužan, trpio za spasenje čovjeka, a jednako tako shvaćamo i vrijednost njegove sućutne ljubavi i učinkovitost njegove otkupiteljske žrtve.

Na Veliki petak Crkva, po drevnoj predaji, ne slavi sv. misu niti sakramente. Oltar je posve gol, bez svijećnjaka, bez oltarnika.

Prije početka obreda svećenik tumači tri glavna dijela bogoslužja:

1. Služba Riječi; 2. Klanjanje svetom križu; 3. Sveta pričest.

Na Veliki petak vjernici u Promini čine procesiju kroz Oklaj.

Velika Subota dan je koji se posvećuje tišini i molitvi, a zajedno s Velikim četvrtkom i Velikim petkom čini Vazmeno trodnevlje.

Čuvari Isusova groba prije početka bogoslužja posjetili su grob pok. Josipa Bare, dugogodišnjeg njihova člana i zapovjednika. Uz cvijeće, svijeće i molitvu zahvalili su se Josipu za sve što je učinija za službu čuvanja Isusova groba.

Na Veliku Subotu Crkva se zadržava kod Gospodinova groba te u molitvi i postu razmišlja o njegovoj muci, smrti i silasku u podzemlje. Stoga vjernici posjećuju posebno uređen Božji grob u crkvi.

Još jedna od posebnih karakteristika Velike Subote je Vazmeno bdijenje koje se slavi noću te stoga nije prikladno da započne prije nego padne noć, a treba završiti prije svanuća nedjelje. Župnik se je u 20 sati s vjernicima i Čuvarima Isusova groba okupio oko ognja ispred crkve. Tim se plamenom upalila i uskrsna svijeća koja predstavlja samog Isusa Krista. Svećenik na svijeću stavlja simbole A i Ω. To označava Krista koji je i početak i svršetak. Također se na svijeću stavljaju brojevi tekuće godine. Narav znaka iziskuje da se svake godine u Vazmenom bdjenju blagoslivlje nova uskrsna svijeća, napravljena od prirodnoga voska. Uskrsna svijeća kroz čitavo vazmeno vrijeme stoji kod ambona i pali se u svim zajedničkim bogoslužnim činima. Upravo tim bdjenjem vjernici započinju slaviti Uskrs.

Nakon toga slijedi hvalospjev svijeći, tzv. Exultet, koji započinje: Ovo je noć… Potom se čitaju biblijska čitanja. Najprije se čitaju tekstovi iz Starog zavjeta, kojih može biti sedam, a nakon svakog se pjeva ili čita psalam, te svećenik moli kratku molitvu. Ipak, broj se tih čitanja može smanjiti na tri, s tim da se izvještaj o oslobođenju iz Egipta ne smije izostaviti. Nakon posljednjeg starozavjetnog čitanja svećenik zapjeva Slava Bogu na visini…, to je trenutak kad Čuvari Isusova groba napuštaju Isusov grob i uz pjesmu ispred crkve slave Isusovo Uskrsnuće.

Ponovno se počinje svirati u crkvi, pale se svijeće na oltaru, te zvone sva zvona. Nastupa, dakle, radost jer je Krist uskrsnuo, pobijedio smrt. 

Uskrs je najveći kršćanski blagdan, slavi se središnji događaj kršćanstva: Kristovo uskrsnuće. Uskrs se često naziva i Vazam. Sama riječ vazam dolazi od vuzem (uzeti), odnosno označava da se nakon dugog vremena posta (post se u korizmi, i to ne svugdje, prekidao samo na Veliki četvrtak) opet može uzeti meso. Postoji određena razlika između Vazma i Uskrsa. Dok Uskrs označava sam dan kada se slavi Kristovo uskrsnuće, Vazam je širi pojam i označava cijelo otajstvo spasenja – Kristovu muku, smrt, uskrsnuće i proslavu.

Blagdan Uskrsa se ne slavi svake godine u isto vrijeme. Danas se on slavi u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, to znači da blagdan Uskrsa može pasti samo unutar tog vremena.

Na Uskrsni ponedjeljak župljani Promine se okupljaju na misi u crkvi Gospe Čatrnjske.

Čuvari Isusova groba ove godine krenuli su na festival koji se održavao u Imotskom.

Svojim prisustvom predstavili su našu župu i običaje čuvanja Isusova groba.