"Koliko je samo duše uneseno u ovu prekrasnu izložbu, koliko ljepote iskri u oku promatrača i koliko srce brže kuca kada znamo da se neće zaboraviti, da su svi ti dragi ljudi kojih više nema tu među nama, u suzi oka, koje kao da kaže... nebojte se... volimo vas... zjenicom oka našeg sada samo vi kraljujete... Napokon našom Općinom vlada ljepota duha..."

Komentar posjetitelja izložbe

Povodom retrospektivne izložbe starih fotografija i novinskih isječaka o proteklim prominskim igrama, koja je otvorena 25. travnja 2014. g. u prostorima KUU Promina, osjećamo potrebu da i na ovaj način prikažemo materijale s te izložbe, najviše zbog onih koji nisu u mogućnosti posjetiti izložbu a i za one koji smatraju da to nije vrijedno njihove posjete.

Nakon mnogih komentara odlučeno je da ovakve izložbe imaju stalni postav.

I ovom prilikom zahvaljujemo svima koji su nam dostavili materijale za ovu izložbu.

Pozivamo sve one koji posjeduju slike kako s ovom tematikom tako i one iz svekolikog proteklog života u Promini da nam ih dostave. Same slike mnogo nam govore a kad imaju legendu: tko,gdje, kad..., puno više vrijede. Nakon skeniranja slike će mo vratit vlasnicima. Na taj način obogatit će mo ovakve izložbe koje organiziramo u našoj Promini.

Unaprijed zahvalni! 

Organizatori

Općina Promina po prvi put je organizirala smotru vina iz vinogorja ovog kraja. Za ocjenu kvalitete ponuđena su 34 vina, 20 bijelih i 14 crnih.

Ocjenjivački sud je činilo šest uglednih enologa. Tri najbolja bijela vina proizvode tri prezimenjaka. Ivan Džapo ima najbolje, slijede ga Ivica i Marko Džapo. Najbolje crno vino proizvodi Stipe Knežević, odmah do njega su vinari Joško Bronić i Ivan Bilandžija.

Izvor: Radio Drniš

Nakon 30 godina prominski kraj ponovo ima jasnu viziju gospodarskog razvoja, potvrdio je današnji forum o gospodarskom razvoju u organizaciji Općine Promina.

"Veliki potencijal mineralnih sirovina, očuvani okoliš, NP Krka, velike zalihe pitke vode, tradicijska proizvodnja i prerada hrane i vina - naši su aduti dugoročnog razvoja", kazao je otvarajući skup načelnik Tihomir Budanko. Loše strane su depopulacija, nepovoljna dobna i kvalifikacijska struktura, nesređeno imovinsko pravno i katastarsko stanje, istaknuo je Budanko naglašavajući da im je cilj "sveobuhvatnim nizom mjera potaknuti cjelovit razvoj i prosperitet, primarno u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu, očuvanju kulturne baštine i uređenju okoliša."

U tom pravcu se razvijala i rasprava na forumu koji je okupio više od 50 sudionika, među njima 15 investitora koji su voljni ulagati u prominski kraj. Skupu su nazočili i Goran Pauk šibensko kninski župan, Drago Matić ravnatelj županijske Razvojne agencije, te ugledni stručnjaci dr. Slavko Kulić, prof. Marko Džapo, Jakov Cota, Ivan Bračić i drugi.

U gospodarenju mineralnim sirovinama najveći su razvojni potencijali, potvrdila su i istraživanja Hrvatskog geološkog instituta. Prostor ove općine raspolože sa zalihama od dva milijuna tona boksita na 32 nalazišta, ali i poljima jalovišta, karbonatne sirovine, te građevinskog kamena. To su prepoznali i investitori. Tvrtka Kvada u pogon za preradu kamena želi uložiti 6 milijuna eura, zaposliti 30- 50 radnika, konkretno zanimanje pokazuje i drniški GIRK Kalun. Najizglednija za realizaciju je sirana "Vlajna" koja bi se gradila u gospodarskoj zoni u Oklaju. Investicija vrijedna 3,5 milijuna eura kapaciteta 10 000 litra mlijeka dnevno zapošljavala bi 20-ak radnika, te oko 100 kooperanata. Predstavnici tvrtki Solar tim, Episolar i Solitek iznijeli su svoje planove gradnje solarnih parkova, zapošljavanje oko 100 ljudi te 300.000 eura godišnje u općinsku blagajnu od koncesije. Daljnja ulaganja osim projekta Centar Puljani najavio je i NP Krka s kojim je Općina Promina potpisala ugovor o sufinanciranju njihovih prioritetnih projekata svake godine sa 300.000 kuna . Ove godine uložit će se u modernizaciju ceste Oklaj-Nečven. Turistički razvoj oslanja se upravo na blizinu Krke i zaštitu kulturne baštine. U pripremi je i projekt zaštite sklopa Čorićevih kuća Kula u suradnji sa drniškim Gradskim muzejom.

Općina je prostorno planskim izmjenama otvorila vrata investitorima a najveća kočnica svim razvojnim projektima ostaju imovinsko- pravni problemi. Ako se ne ubrza sa realizacijom projekata, dogodit će se da u Promini će biti radnih mjesta, a neće biti radne snage, jer je Prominjaca sve manje. Po zadnjem popisu 1136 stanovnika. Ove godine nijedno krštenje, a 14 sprovoda, upozoreno je na ovom skupu.

Izvor: Radio Drniš

Promjenjivo vrijeme s proljetnim pljuskovima nije uspjelo omesti prominsku feštu. Unatoč kiši više stotina Prominjaca popratilo je nadmetanja u tradicionalnim Prominskim igrama koje su se jučer održale po 60-ti put, a potom do kasno u noć uz bogat kulturno zabavni program slavili u središtu Oklaja.

Na hipodromu na prostoru između Oklaja i Suknovaca najprije su se natjecali biciklisti, potom je održan kros u tri kategorije juniori, seniori i veterani. Najbrojnija je na veselje organizatora bila ona najmlađih - juniora. Potom su uslijedile najatraktivnije, utrka magaradi i revijalna utrka sedam konja. Održano je i natjecanje u bacanju kamena s ramena , šijanju , te turniri u balotama i malom nogometu. Organizator Općina Promina pobjednicima uz diplome udijelila je i novčane nagrade.

Proslava Praznik rada u večernjim satima nastavljena je u središtu Oklaja uz nastupe folkloraša iz KUU-a Miljevci, Sv. Ilija Kljaci i Promina, te koncertom Mate Bulića.

Sutra se u Oklaju održava se prva smotra prominskih vina za koju su prijavljena 34 vina, te okrugli stol na temu "Gospodarski razvoj Promine-investicijske mogućnosti i prednosti poslovanja u Općini Promina".

Izvor: Radio Drniš

Trojica pripadnika vojske takozvane Republike srpske krajine osumnjičeni su danas za ratni zločin počinjen nad civilima u Promini. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem u Policijskoj upravi šibensko kninskoj 21 godinu od počinjenja,osumnjičeni su 55-godišnjak, 62-godišnjak i 72-godišnjak, trenutno nedostupni, za dva kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, na štetu petorice civila s područja Promine.

Utvrđeno je da su osumnjičeni u svojstvu pripadnika vojske takozvane Republike srpske krajine, 27.listopada 1993.godine na području Promine, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata, naredili i izvršili pretraživanje kuća oštećenih, nakon čega su ih nezakonito priveli i držali zarobljene i pri tom ih tjelesno i verbalno zlostavljali uslijed čega su oštećeni teže ozlijeđeni. Protiv osumnjičenih je Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku podnijeta kaznena prijava, priopćeno je iz Policijske uprave.

Podsjetimo, na cijelom drniškom području najviše stradalih u Domovinskom ratu upravo je u prominskom kraju, gdje su tijekom okupacije zvjerski ubijena 44 civila, uglavnom starije osobe koje nisu željele napustiti svoje domove, dok je u raznim postrojbama stradalo i 23 branitelja. Dvije masovne grobnice otkrivene su 1996. godine. U Mratovu, na katoličkom mjesnom groblju sv. Martina, u rujnu 1996. ekshumirani su i identificirani posmrtni ostatci deset civila stradalih od siječnja do ožujka 1993. godine. Na groblju sv. Mihovila u Oklaju ekshumirano je pet osoba stradalih u veljači 1993. godine. U spomen na svih 67 prominskih žrtava uređen je lani poseban prostor, spomen soba u prizemlju zgrade općine u kojem su izvješene njihove fotografije. Od ove godine 23.srpnja obilježavat će se i kao poseban spomen Dan prominskih žrtava Domovinskog rata.

Prominjce najviše pogađa, što za ratne zločine počinjene u Promini tijekom okupacije cijelog tog područja, od 1991.-1995. Godine, dosada je samo jedan počinitelj procesuiran.

Izvor: Radio Drniš

U sklopu globalnog pokreta Let's do it!, projekta World Cleanup 2014, u Hrvatskoj se već treću godinu provodi kampanja Zelena čistka – jedan dan za čisti okoliš, koja će 26. travnja 2014., nastaviti pozitivnu tradiciju te okupiti najveći broj volontera ikada u zajedničkoj akciji čišćenja.

U sklopu regionalnog projekta Let's do it Mediterranean, u kojem sudjeluju zemlje Mediterana, 10. svibnja 2014., svi ljubitelji čistog Jadrana i najljepših obala okupit će se pod projektom Plava čistka.

Obje kampanje imaju za cilj podizanje svijesti građana Hrvatske o njihovoj ulozi u stvaranju i načinu odlaganja otpada, a kulminacija kampanja su akcije čišćenja nepravilno odbačenog otpada 26. travnja i 10. svibnja. Uspjeh dosadašnjih kampanja u sklopu pokreta Let's do it! govori o želji građana da utječu na promjene u svojoj okolini. Čak 9.000.000 volontera iz preko 100 zemalja sudjelovalo je kampanjama koje su učinile Zemlju zelenijom.

Zelena čistka je u Hrvatskoj prvi put provedena 2012. godine te je već u prvom pokušaju okupila gotovo 42.000 volontera, postavši time najveća ekološka akcija u Hrvatskoj. Prošle godine u akciji je sudjelovalo gotovo 50.000 volontera koji su skupili ukupno 3.918 t otpada.

Tri kontinenta, jedno more! Mediteransko čisto more, podmorje i obale, cilj je i želja svih mediteranaca koji će se okupiti, 10. svibnja 2014., i učiniti pozitivan modri pomak.

Čist okoliš je pravo i obveza svih nas. Jedino biće koje stvara otpad je čovjek, a njegovo neodgovorno ponašanje dovest će u pitanje opstanak svih. Uključimo li se svi u kampanju za čist okoliš, omogućit ćemo bolju budućnost, i nama, i budućim generacijama.

Ukoliko želimo čist okoliš, a on nam je potreban, moramo biti dio promjene. One kreću od nas samih. Ideja i trud donose ostvarenje željenog cilja, a to je čist okoliš za danas, ali i sutra, za nas, kao i buduće generacije. Svi stvaramo otpad, svi smo dio problema i rješenja. Pokažimo što smo u stanju napraviti zajednički!