OPĆINA PROMINA, Put kroz Oklaj 144, 22303 Oklaj, tel: (022) 881 018, fax: (022) 310 392, e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Instalirana mreža WIFI4EU, od danas besplatan Internet na javnim površinama u centru Oklaja

. Objavljeno u Novosti

Danas je dovršena instalacija besplatne WIFI4EU mreže u centru Oklaja.

Općina Promina je na natječaju Europske unije ostvarila pravo na vaučer u vrijednosti od 15.000 eura za razvoj besplatne mreže interneta na javnim površinama.

Signalom je pokriveno čitavo područje centra Oklaja od zgrade Općine Promina do zgrade osnovne škole te igralište Žagra.

Naziv mreže je WIFI4EU. Minimalna brzina interneta iznosi 30 mbit/s, a pristup mreži je u potpunosti otvoren i besplatan za sve.

Slika prvog svetca Hrvatskog naroda u Promini [2020., godina sv. Nikole Tavelića za Šibensku biskupiju]

. Objavljeno u Novosti

U nedjelju, 23. veljače, župljani Promine imaju prigodu slaviti svetu misu uz sliku sv. Nikole Tavelića. Procesija oko groblja župne crkve sv. Mihovila započeti će u 10.30 sati, a sliku će nositi čuvari Isusova groba. Svetu misu će predvoditi fra Ivan Bradarić, gvardijan samostana sv. Frane iz Šibenika i rektor Hrvatskog nacionalnog svetišta sv. Nikole Tavelića. Vjernici imaju prigodu poslije sv. mise pristupiti slici i moliti zavjetne molitve.

Sveti Nikola Tavelić, Šibenčanin, svećenik, franjevac, misionar i mučenik za Krista prvi je proglašeni svetac iz Hrvatskog naroda. Slavio je Šibenik s cijelom Crkvom u Domovini i po svijetu 1970. godine prvog proglašenog zaštitnika i mučenika, slavljem koje se i danas pamti.

Pedesetu godišnjicu kanonizacije želimo proslaviti kroz ovu pastoralnu godinu iščitavajući u životu svetog Nikole Tavelića poziv na svetost svakom vjerniku: „Budite sveti jer sam ja svet.“ (1Pt 1,16).

Sv. Nikola taj je poziv na svetost ostvario mučeništvom. Njegov put sažimlju riječi Svetoga pisma: Upoznati Krista i snagu uskrsnuća njegova i zajedništvo u patnjama njegovim (Fil 3,10).

Čitavu pastoralnu godinu u našoj Šibenskoj biskupiji želimo posvetiti svetom Nikoli Taveliću, njegovom svjedočanstvu vjere i kreposna života, njegovom hrabrom naviještanju Isusa Krista, njegovom poniznom redovničkom služenju i njegovoj žrtvi života položenoj na oltar mučenika za Krista. On je svetost ostvario jer je za njom čeznuo.

Neka se stoga u cijeloj Šibenskoj biskupiji kroz ovu godinu, od svečeva blagdana 14. studenoga 2019. do njegova blagdana 2020. godine vjernički puk utječe zagovoru sv. Nikole Tavelića. Neka se u katehezama i propovijedima razmatraju svečeve kreposti i snaga vjere po kojoj se suočavao sa životnim poteškoćama i izazovima. Neka primjer sv. Nikole Tavelića potakne svaku vjerničku dušu na svjedočenje vjere u Krista uskrsloga u današnjem svijetu. Njegovo ponizno služenje u redovničkom pozivu neka bude poticaj za istinsko kršćansko bratoljublje prema svakom čovjeku. Mučeništvo sv. Nikole neka u savjestima probudi spremnost na velikodušnost i žrtvu kojom se pokazuje ljubav prema Bogu i dosljednom kršćanskom življenju.

Preminula dr.sc. Ankica Čilaš Šimpraga

. Objavljeno u Novosti

6. veljače 2020. godine nakon duge i teške bolesti preminula je dr. Ankica Čilaš Šimpraga, voditeljica Odjela za onomastiku i etimologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i naša Prominka.

Ankica Čilaš Šimpraga rođena je 1970. godine. U Zagrebu je pohađala osnovnu i srednju školu (Obrazovni centar za jezike), a na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirala je Južnoslavenske jezike i književnosti gdje je diplomirala godine 1996. obranivši rad Imenice u Spovidi općenoj. Za vrijeme studija radila je na snimanju zvučnih knjiga u Savezu slijepih i slabovidnih Hrvatske, a od siječnja 1993. godine bila je zaposlena kao lektorica hrvatskog jezika na Hrvatskoj radioteleviziji. U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje počela je raditi 1. rujna 1997. godine na temi Hrvatski jezični atlas, a u okviru projekta Hrvatski jezik i njegova povijest. Magistrirala je 27. svibnja 2002. godine radom Fonologija ikavskih štokavskih govora između rijeka Krke i Neretve, a doktorirala 16. veljače 2006. godine radom Antroponimija i toponimija Promine.

Uz navedenu temu doktorskog rada stanovnicima Promine posebno su zanimljivi i značajni njezini objavljeni znanstveni radovi:

  • 2011. Muška osobna imena u Promini, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 37/2, 333–364.
  • 2011. Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine, Folia onomastica Croatica 20, 21–48.

Svojim znanstvenim radom dala je nemjerljiv doprinos razvoju hrvatske onomastike, dijalektologije i standardologije, a njezina djela ostat će trajna vrijednost hrvatskog jezika i jezikoslovlja.

Vrijednosti njezina znanstvenog i stručnog rada bile su naširoko prihvaćene u jezikoslovnoj struci, a najjasnija potvrda tome prošlogodišnja je nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za Rječnik suvremenih hrvatskih osobnih imena, kojemu je urednica i suautorica.

Obitelji i prijateljima iskazujemo iskrenu sućut.

Počivala u miru Božjem!

Osnovnoj školi u Oklaju donirana pametna ploča i 2 laptopa

. Objavljeno u Novosti

Uz potporu i donaciju tvrtke Acciona energija d.o.o. danas je osnovnoj školi u Oklaju, uz prisustvo predstavnika tvrtke te načelnika Općine, donirana interaktivna pametna ploča i 2 laptopa, koji će uvelike pomoći u radu nastavnog osoblja, ali i dodatno zainteresirati učenike za nastavni sadržaj.

Ovo je već druga godina u nizu da tvrtka Acciona energija d.o.o. donacijama pruža podršku u radu škole u Oklaju, a slična inicijativa već je iskazana i za narednu godinu.

Ovakvim donacijama opreme osnovna škola stječe izvrsne uvjete za rad, a učenici priliku za kvalitetnije obrazovanje.

Od 01. siječnja 2020. godine Općina Promina ukida prirez porezu na dohodak

. Objavljeno u Novosti

Od 01. siječnja 2020. godine Općina Promina ukida prirez porezu na dohodak, koji je do sada iznosio 5%.

Nakon povećanih izdvajanja za novorođenu djecu, jednokratnih potpora za učenike i studente, potpora za sklapanje braka, sufinanciranja prijevoza učenika srednjih škola, pa i novih mjera subvencionirane prodaje zemljišta mladim obiteljima, ukidanje prireza je još jedna u nizu mjera poticanja demografske obnove i povratka obitelji i mladih u Prominu.

Do sad uvedene mjere pronatalitetne i obiteljske politike polako pokazuju svoje pozitivne učinke, pa je tako Općina Promina jedan od svijetlih primjera u Dalmatinskom zaleđu te u posljednjih 7 godina bilježi pozitivne migracijske trendove, s većim brojem doseljenih u odnosu na broj iseljenog stanovništva.