OPĆINA PROMINA, Put kroz Oklaj 144, 22303 Oklaj, tel: (022) 881 018, fax: (022) 310 392, e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Dramatični podaci o demografskom slomu Promine – Kako je oživjeti?

. Objavljeno u Novosti

Javnom tribinom „Demografija i gospodarski razvoj“ koja je okupila brojne Prominjane u Oklaju je proteklog petka započelo dvodnevno obilježavanje Dana Općine Promina. Gosti tribine bili su demograf dr.sc. Stjepan Šterc s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr.sc Boris Cota s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, dr.sc Nedjeljko Marinov predsjednik Kulturnog sabora Zagore i prof. Stipe Ramljak predsjednik Matice hrvatske Drniš.

„Broj stanovnika na prostoru Promine strmoglavo je pao od 1963. godine, izgubio se dio kontinuiteta od 6500-7000 stanovnika koliko smo imali od osnivanja općine prije 134 godine, da bi pred Domovinski rat na ovom prostoru bilo oko 2500 stanovnika, a sada nas je tek 1136. Ovi podatci potvrđuju da smo u statusu izumiranja, stoga je naša ideja bila da u povodu obljetnice utemeljenja općine poslušamo struku što nam je činiti.“ kazao je uvodno pozdravljajući goste i okupljene općinski načelnik Tihomir Budanko.

Stipe Ramljak suautor studije “Drniški kraj u demografskim procesima“, iznio je podatke o demografskoj katastrofi koja je pogodila cijeli drniški kraj s posebnim naglaskom na prominsko područje. Podsjetio je kako je 1857. godine ukupno drniški kraj brojio 23.801 stanovnika, sama Općina Promina 4240.  Najveći broj stanovnika drniški kraj doseže 1961. godine - 38.461, u prominskom kraju 6296. Od tada po do danas slijedi proces depopulacije. Po zadnjem popisu stanovnika taj broj pao je na svega 11 911, a od toga najmanje je stanovnika u Općini Promina 1136, kazao je S. Ramljak i naglasio da su uzroci depopulacije mnogostruki: demografski, ekonomski, politički i ostali. Drži da uz pad nataliteta, glavnu ulogu u depopulaciji imala je emigracija, koja je upravo najizraženija u drniškom kraju koji na prvom mjestu u Hrvatskoj po negativnoj migracijskoj bilanci u razdoblju od 1971. do 1981. godine. „Sam podatak o smanjenju broja stanovnika je strašan i zabrinjavajući. Međutim još gora je činjenica o dobnoj strukturi stanovništva koje spada u staro stanovništvo koje ima smanjeni reprodukcijski potencijal i vodi ka izumiranju, upozorio je prof. Ramljak i to ilustrirao brojem učenika ovog područja. Osnovaca na prominskom području prije 40 godina bilo je 412 a danas svega 53.

Potpisan Iskaz namjere i zajedničkog interesa za investicijske projekte HEP-a na području Općine Promina

. Objavljeno u Novosti

U Oklaju upriličeno je svečano potpisivanje „Iskaza namjere i zajedničkog interesa na razvoju aktualnih razvojnih investicijskih projekata društva Hrvatska elektroprivreda d.d. na području Općine Promina“, kojeg su potpisali načelnik Tihomir Budanko i direktor Sektora za ostale energije OIE Josip Perica. Skupu koji je održan u prostorijama Općine Promina nazočili su iz Hrvatske elektroprivrede d.d. i pomoćnik direktora Nikola Rukavina,  direktor Sektora za  hidroelektrane  Stanko Sapunar, direktor PP HE Jug sektor za HE Igor Šodan, direktor i tehnički direktor GHE Miljacka, Pere Šimić i Nikola Slišković, iz Ministarstva  zaštite okoliša i energetike, pomoćnik ministra zadužen za energetiku Domagoj Validžić, te iz Šibensko kninske županije, zamjenica župana  Darija Puljić i pročelnica Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove  Sanja Slavica Matešić.

Ekipa „Čarobne kuhače“ odnijela pobjedu na „Prominskom bronzinu 2017“, Stipe Knežević još jednom je najbolji prominski vinar

. Objavljeno u Novosti

Oklaj je i ove godine bio središte obilježavanja Dana državnosti RH u Šibensko kninskoj županiji. U susret 26. obljetnici utemeljenja hrvatske države u subotu oko tisuću Prominjana i njihovih gostiju okupilo se na drugoj gastronomskoj manifestaciji "Prominski bronzin" u sklopu koje je održana i 4. Smotra prominskih vina.

Ove se godine šest ekipa Prominjnca natjecalo u kuhanju janjetine s bižima po starinski, u bronzinu nad vatrom. Općina Promina osigurala je meso, biže i drva a sve ostale sastojke sami natjecatelji. Sve je startalo od 18 sati nakon što je natjecateljima i svim sudionicima blagoslov udijelio prominski župnik fra Petar Pletikosa, a okončano točno u ponoć velikim vatrometom.

Kuharske sposobnosti ekipa „Ognjištari“, “Đovinice“, “Roko“, “Čarobne kuhače“, “Jagodice bobice“ i „Nasmiješi se“ ocjenjivao je stručni žiri u kojem su bili Tomislav Špiček, Elena Grassi i Paško Bandalo. Prema propozicijama natjecanja ocjenjivali su se: okus, saft i ukupni dojam jela, te odjeća kuhara i atmosfera ekipe. Po ocjeni žirija najbolja je bila ekipa "Čarbne kuhače" koja je osvojila 141 bod, druga je ekipa „Roko“ sa bodom manje, 140 bodova, a treća ekipa „Jagodice bobice „ sa 138 bodova. Za nagradu najboljim ekipama pripale su gradele i ožeg. Manifestaciju je posjetio i šibensko-kninski župan Goran Pauk koji je zajedno s načelnikom Tihomirom Budankom udijelio nagrade i diplome kuharskim ekipama.

Održana 1. konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća Općine Promina

. Objavljeno u Novosti

U prostorijama Općinske vijećnice u Oklaju jučer je održana 1. konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća Općine Promina.

Za predsjednika Općinskog vijeća po prvi put je izabrana žena - Davorka Bronić dok je za potpredsjednika izabran Zvonko Bare. Nova predsjednica Općinskog vijeća kroz naredne četiri godine nada se dobroj suradnji s ostalim vijećnicima koja će rezultirati boljim životom stanovnika Općine Promina.

Načelnik Općine Promina Tihomir Budanko izrazio je zadovoljstvom izborom Davorke Bronić za predsjednicu Općinskog vijeća.

Na konstituirajućoj sjednici jednoglasno je izabrana i Mandatna komisija: Milena Zelić – predsjednica te članovi: Josip Čulina i Karolina Cota.

U Odbor za izbor i imenovanja izabrani su: Josip Čulina - predsjednik, članovi: Tanja Tošić, Mario Juric, Branko Džaja i Karolina Cota.

Kao dopuna dnevnog reda našle su se dvije točke - Izbor Odbora za proračun i financije u koji su izabrani Nediljka Džepina za predsjednicu te Tanja Tošić i Ana Pandža za članove. Na čelo Odbora za Statut i Poslovnik izabrana je Milena Zelić, dok su za članove izabrani Nediljka Džepina i Mario Juric.

Izvor: Radio Drniš

IN MEMORIAM IVE BILUŠIĆA (03.03.1987. – 03.03.2017.)

. Objavljeno u Novosti

Na dan 30-godišnjice smrti Ive Bilušića, jednog od osnivača i prvog direktora tvornice „Sintal“ u Oklaju, 03. ožujka 2017. god., predstavnici trgovačkog društva METAL-SINT OKLAJ koje je proizišlo iz tadašnje tvornice i predstavnici Općine Promina, uz nazočnost brojnih zaposlenika tvornice i mještana, položili su vijence i zapalili svijeće na njegovom grobu kod crkve Gospe Čatrnjske u Lukaru, uz molitvu župnika, fra Petra Pletikose. 

Nakon toga, u 9,30 sati, u prostorijama društva održana je komemoracija, kojom prigodom su predsjednik Nadzornog odbora, Krste Radas i direktor društva, Stipe Knežević, održali kratki govor.

Krste Radas naveo je kronologiju izgradnje tvornice otvorene 1986. god. kao pogon OOUR-a TAL u sklopu RO SINTAL Zagreb, u kojoj je prije rata bilo 115 zaposlenih radnika, njen opstanak nakon stečaja matične kuće, poratni povratak u devastiranu tvornicu, ponovno opremanje i današnje funkcioniranje s pedesetak zaposlenih. Pri tom je posebno naglasio posebnu i presudnu ulogu koju je u pokretanju proizvodnje u Oklaju 1985. god. imao Ive Bilušić time što je u dislociranom pogonu pokrenuo tržišno vrednovanu proizvodnju znatno šireg spektra proizvoda od matične tvrtke (sinter proizvodi i kompozitni materijali), za takvu, tehnološki zahtjevnu proizvodnju animirao i okupio visokoobrazovane i ostale stručne kadrove, što je omogućilo da se takvim posebnim proizvodima osvoji tržište čitave bivše države, a u Hrvatskoj opstane sve do danas. Zaključio je da je pok. Ive, kojeg je smrt zatekla u 54.-oj godini života, otišao u miru čovjeka koji je živio za druge, te da se iz njegovog primjera može izvući pouka i poruka da svi koji su danas ovdje, posebice radnici tvornice, trebaju dati sve od sebe da ona preživi kako bi doživjeli bolja vremena u Promini jer “Tamo gdje postojimo mi i naše, postojim ja i moje“, zaključio je gosp. Radas.