Ovog rujna iznenada nas je napustio Željko Tošić Pajo (rođ. 1965.) Preminuo je 12. rujna 2017. godine u dvorištu svoje kuće u Razvođu, cijepajući drva.

Željko Tošić Pajo jedan je od junaka Domovinskog rata, dva puta ranjavan i višestruko odlikovani pripadnik Prve gardijske brigade Hrvatske vojske, legendarnih Tigrova, čiji je jedan od osnivača. S Tigrovima je prošao sva ratišta, a nakon što je oslobođen njegov prominski kraj, vratio se u Razvođe gdje je sa svojom obitelji pokrenuo Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Tošić proizvodeći sir i druge autohtone proizvode. Bio je aktivan u svim društvenim događanjima u Općini Promina, gdje je bio i općinskim vijećnikom.

Željko Tošić Pajo sahranjen je uz sve vojne počasti na mjesnom groblju Gospe Čatrnjske u Lukaru, 14. rujna 2017. Posljednjem ispraćaju, uz njegovu obitelji i rodbinu, nazočilo je i oko tri tisuće hrvatskih branitelja, njegovih suboraca, prijatelja i Prominjaca. 

Govoreći o ovom istinskom heroju Domovinskog rata, ministar hrvatskih branitelja, general Tomo Medved je istaknuo da je smrt ovog skromnog, ali velikog hrvatskog domoljuba ogroman gubitak za sve nas. "Pajo je bio čovjek koji je od početka bio s nama, i s nama je ostao do zadnjeg dana. Vrijedan, pošten, uvijek svima dostupan. Bio je to čovjek s iznimno pozitivnom energijom i zato smo ga svi voljeli. Izgubili smo velikog ratnika i još većeg čovjeka", rekao je ministar Medved. 

Vijest o njegovoj iznenadnoj smrti posebice su emotivno primili njegovi suborci, legendarni Tigrovi, koji svi redom ističu kako je bio izuzetan borac s briljantnim ratnim putom bez mrlje, ali i izuzetan čovjek koji bi mnogima mogao poslužiti za primjer. Njegova smrt sve ih je strašno pogodila.

Njegov prvi zapovjednik, Damir Šimunić, kazao je kako se Pajo u Rakitju pojavio 5. studenog 1990. godine i jedan je od osnivača Prve gardijske brigade HV. "Prošao je sva ratišta, dva ranjavanja, od toga jedno u trbuh. Unatoč ratnoj kalvariji, nastavio je živjeti kvalitetno i pozitivno… Trudio se, imao je ženu i dvoje djece, bez ikakvih poticaja otvorio je OPG i napravio kuću. Zračio je nečim što je teško opisati. To je jedan od onih ljudi u čijem društvu stalno želite biti", kazao je Šimunić.

Ilija Vučemilović Mungos istaknuo je da je Željko Tošić Pajo uvijek bio primjer i uzor svima, i u ratu, i u miru. "Nikad nije ništa tražio, ni molio. A u rat je otišao bez kalkulacija, odmah na samom početku. Jedna samozatajna legenda, istinski domoljub i rodoljub", naglasio je Vučemilović.

Takvog ga pamte i njegovi Prominjci, koji su s nevjericom primili vijest o njegovom preranom odlasku.

Neka mu je vječna slava i hvala za sve što je napravio za svoju Domovinu i Prominu. Počivao u miru Božjem.

Obitelji, ocu Ivanu, supruzi Tanji, sinu Ivanu, kćeri Luciji i sestri Nadi iskrena sućut.

Općina Promina

Slike su preuzete s Braniteljskog portala

Dana 16. rujna 2017. godine obilježena je 26. godišnjica napada agresorskih snaga na Prominu.

Kao žrtve tog ničim izazvanog čina pali su redarstvenik Šime Grabić te civili Mate Burnać, Kata Pokrovac, Marija Verović i dvanaestogodišnja djevojčica Marija Pokrovac.

U spomen na njih i sve pale branitelje i civile prominskog kraja stradale u Domovinskom ratu i ove su se godine kod središnjeg križa na trgu u Oklaju, na mjestu pogibije palog redarstvenika te u spomen-sobi godine pomolili, zapalili svijeće uz odrješenje za žrtve župnika fra Petra Pletikose, i vijence položili rodbina poginulih, predstavnici Općine Promina, Udruge 142. brigade HV i Udruge udovica poginulih hrvatskih branitelja.

Svim žiteljima Općine Promina upućujemo iskrene čestitke u povodu 5. kolovoza, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 22. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja.

Prominjcima ovi su dani posebno važni jer se prisjećaju svih žrtava koje su tragično položile živote na oltar domovine, svih hrvatskih branitelja te svih koji su dali svoj doprinos samostalnosti, neovisnosti i slobodi Hrvatske. Ovo su dani kada se isprepliću ponos, čast, sjećanja, zahvalnost, ali i tuga. Ovih se dana Prominjci prisjećaju i teških i dugogodišnjih dana progonstva, ali i veličanstvene vojno-redarstvene operacije „Oluja" u kojoj je oslobođen cijeli prominski kraj i omogućen povratak na naša ognjišta. 

Drage Prominjke i Prominjci, od srca Vam čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.

Davorka Bronić, Predsjednica Općinskog vijeća

Tihomir Budanko, Načelnik

Polaganjem vijenaca kod spomen obilježja „Golubica“ žrtvama Domovinskog rata na mjesnim grobljima u Mratovu i Oklaju, a potom svečanom koncelebriranom misom u župnoj crkvi sv. Mihovila u Oklaju nastavljeno je u subotu prigodno obilježavanje Dana općine Promina. Nakon svete mise koju je predvodio prominski župnik fra Petar Pletikosa, upriličen je tradicionalni mimohod branitelja i mještana od crkve do spomen-sobe prominskim žrtvama Domovinskog rata. Naime, od 2013. godine Dan općine ujedno se obilježava i kao spomendan na poginula 23 branitelja i 45 civila prominskog kraja koji su stradali tijekom Domovinskog rata. U spomen sobi župnik je predvodio odrješenje i molitvu za njih, a potom su brojna izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće kod središnjeg križa u Oklaju.

Središnjica svečanosti bila je svečana sjednica Općinskog vijeća i akademija upriličena u oklajskom Domu kulture kojoj su uz vijećnike, sadašnje i bivše općinske čelnike, obitelji i prijatelje poginulih branitelja i civila, te brojne druge Prominjce nazočli i ugledni gosti. Među uzvanicima i gostima u Oklaju su u subotu bili i izaslanik ministra obrane brigadir Darko Podrug, državni tajnik u ministarstvu hrvatskih branitelja brigadir Ivan Vukić, izaslanici Glavnog stožera oružanih snaga RH brigadiri Željko Nakić i Mario Lilić, general Rahim Ademi, ratni zapovjednici koji su oslobađali prominski kraj, predstavnici susjednih općina i gradova, gospodarskih subjekata i institucija.

Mali Prominjci ovoga petka po prvi put su mogli uživo pratiti kazališnu predstavu za djecu. U organizaciji Općine Promina gostovala je Kazališna družina "Mali meštar" što djeluje pri Pučkom otvorenom učilištu Drniš. Izveli su svoju uspješnicu, dramsku igru za djecu "Sretni Ivica", adaptaciju priče braće Grimm koju je za dramsku izvedbu pripremila njihova voditeljica prof. Robertina Hrstić.

U predstavi u punoj dvorani oklajskoj Doma kulture nastupali su članovi mlađe grupe "Malog meštra": Mile Matić, Nika Duvančić, Niko Vrekalo, Dora Jerković, Marijeta Ćevid, Katarina Knežević, Gabrijela Bitunjac, Pavle Duvančić i Mihovil Hrstić.

Na kraju predstave ispraćeni su burnim aplauzom. Gostovanje je organizirano u sklopu obilježavanja 134 obljetnice utemeljenja i Dana Općine Promina.

Javnom tribinom „Demografija i gospodarski razvoj“ koja je okupila brojne Prominjane u Oklaju je proteklog petka započelo dvodnevno obilježavanje Dana Općine Promina. Gosti tribine bili su demograf dr.sc. Stjepan Šterc s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr.sc Boris Cota s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, dr.sc Nedjeljko Marinov predsjednik Kulturnog sabora Zagore i prof. Stipe Ramljak predsjednik Matice hrvatske Drniš.

„Broj stanovnika na prostoru Promine strmoglavo je pao od 1963. godine, izgubio se dio kontinuiteta od 6500-7000 stanovnika koliko smo imali od osnivanja općine prije 134 godine, da bi pred Domovinski rat na ovom prostoru bilo oko 2500 stanovnika, a sada nas je tek 1136. Ovi podatci potvrđuju da smo u statusu izumiranja, stoga je naša ideja bila da u povodu obljetnice utemeljenja općine poslušamo struku što nam je činiti.“ kazao je uvodno pozdravljajući goste i okupljene općinski načelnik Tihomir Budanko.

Stipe Ramljak suautor studije “Drniški kraj u demografskim procesima“, iznio je podatke o demografskoj katastrofi koja je pogodila cijeli drniški kraj s posebnim naglaskom na prominsko područje. Podsjetio je kako je 1857. godine ukupno drniški kraj brojio 23.801 stanovnika, sama Općina Promina 4240.  Najveći broj stanovnika drniški kraj doseže 1961. godine - 38.461, u prominskom kraju 6296. Od tada po do danas slijedi proces depopulacije. Po zadnjem popisu stanovnika taj broj pao je na svega 11 911, a od toga najmanje je stanovnika u Općini Promina 1136, kazao je S. Ramljak i naglasio da su uzroci depopulacije mnogostruki: demografski, ekonomski, politički i ostali. Drži da uz pad nataliteta, glavnu ulogu u depopulaciji imala je emigracija, koja je upravo najizraženija u drniškom kraju koji na prvom mjestu u Hrvatskoj po negativnoj migracijskoj bilanci u razdoblju od 1971. do 1981. godine. „Sam podatak o smanjenju broja stanovnika je strašan i zabrinjavajući. Međutim još gora je činjenica o dobnoj strukturi stanovništva koje spada u staro stanovništvo koje ima smanjeni reprodukcijski potencijal i vodi ka izumiranju, upozorio je prof. Ramljak i to ilustrirao brojem učenika ovog područja. Osnovaca na prominskom području prije 40 godina bilo je 412 a danas svega 53.