Dramatični podaci o demografskom slomu Promine – Kako je oživjeti?
Javnom tribinom „Demografija i gospodarski razvoj“ koja je okupila brojne Prominjane u Oklaju je proteklog petka započelo dvodnevno obilježavanje Dana Općine Promina. Gosti tribine bili su demograf dr.sc. Stjepan Šterc s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr.sc Boris Cota s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, dr.sc Nedjeljko Marinov predsjednik Kulturnog sabora Zagore i prof. Stipe Ramljak predsjednik Matice hrvatske Drniš.
„Broj stanovnika na prostoru Promine strmoglavo je pao od 1963. godine, izgubio se dio kontinuiteta od 6500-7000 stanovnika koliko smo imali od osnivanja općine prije 134 godine, da bi pred Domovinski rat na ovom prostoru bilo oko 2500 stanovnika, a sada nas je tek 1136. Ovi podatci potvrđuju da smo u statusu izumiranja, stoga je naša ideja bila da u povodu obljetnice utemeljenja općine poslušamo struku što nam je činiti.“ kazao je uvodno pozdravljajući goste i okupljene općinski načelnik Tihomir Budanko.
Stipe Ramljak suautor studije “Drniški kraj u demografskim procesima“, iznio je podatke o demografskoj katastrofi koja je pogodila cijeli drniški kraj s posebnim naglaskom na prominsko područje. Podsjetio je kako je 1857. godine ukupno drniški kraj brojio 23.801 stanovnika, sama Općina Promina 4240. Najveći broj stanovnika drniški kraj doseže 1961. godine - 38.461, u prominskom kraju 6296. Od tada po do danas slijedi proces depopulacije. Po zadnjem popisu stanovnika taj broj pao je na svega 11 911, a od toga najmanje je stanovnika u Općini Promina 1136, kazao je S. Ramljak i naglasio da su uzroci depopulacije mnogostruki: demografski, ekonomski, politički i ostali. Drži da uz pad nataliteta, glavnu ulogu u depopulaciji imala je emigracija, koja je upravo najizraženija u drniškom kraju koji na prvom mjestu u Hrvatskoj po negativnoj migracijskoj bilanci u razdoblju od 1971. do 1981. godine. „Sam podatak o smanjenju broja stanovnika je strašan i zabrinjavajući. Međutim još gora je činjenica o dobnoj strukturi stanovništva koje spada u staro stanovništvo koje ima smanjeni reprodukcijski potencijal i vodi ka izumiranju, upozorio je prof. Ramljak i to ilustrirao brojem učenika ovog područja. Osnovaca na prominskom području prije 40 godina bilo je 412 a danas svega 53.
O kretanjima broja učenika na ovom području govorio je i dr. sc Nedjeljko Marinov. “Kako nam odmiče vrijeme nama i demografske mjere izmiču iz ruke, jer smo sve starije stanovništvo pa neće nam imati tko rađati djecu. To se najbolje vidi na broju učenika i područnih škola, 1971. godine na drniškom području bilo je šest središnjih osnovnih škola i 42 područne škole sa 5903 učenika. Ove školske godine u dvije centralne škole i devet područnih škola samo je 687 učenika. Društvo bi moralo pronaći odgovore za sve male škole, jer njihovim zatvaranjem i kraj izumire.“ kazao je dr. Marinov upozorivši da će nedostatak djece biti limitirajući čimbenik za sve gospodarske oporavke i razvoj područja.
Dr.sc Boris Cota, član i Gospodarskog vijeća Općine Promina, govoreći o ekonomskim kretanjima istaknuo je činjenicu da Hrvatska nosi teret zemalja koje su ušle u EU, a bile su zemlje jednopartijskog sistema. Iz tih tranzicijskih zemlja danas kad mogu slobodno se kretati u razvijene krajeve Europe i svijeta iselilo je 20 milijuna stanovnika. Kako zaustaviti iseljavanje iz nerazvijenih država EU kakva je i Hrvatska, odgovore trebaju dati u prvom redu europski političari, jer ne možemo imati dvije razine EU – razvijenu u koju svi odlaze i nerazvijenu koju napuštaju, kaže dr. Cota upozoravajući ako se ne napravi ništa sa smanjenjem broja stanovnika u pitanje će doći i održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava.
„Uvijek mi je drago doći u ovaj drugi dio svijeta, kako ja zovem svijeta ispod oblaka politike koji se svakodnevno suočava sa životnim problemima i pitanjem kako izići iz tog začaranog kruga. A ovo što smo danas čuli tek je blaga slika onog što nas čeka. Peti smo na ljestvici najgorih u Europi. Hrvatska nestaje takvom silinom da je zaprepastilo i nas demografe. Statistika je neumoljiva što se ne vidi kad prolazite krajevima poput ovog prominskog“, odmah je na početku svog izlaganja upozorio dr.sc Stjepan Šterc. Zaprepastio ga je, kaže podatak da će za pet godina Općina Promina imati svega dva učenika prvoškolca, odnosno tek 14 učenika u školi, te što u Šibensko-kninskoj županiji niti jedan grad i općina nisu u pozitivnom rastu već su jedini u Hrvatskoj s više umrlih nego rođenih. Drugi zabrinjavajući je podatak što na području Općine Promina omjer stanovnika od 65 godina prema 19 iznosi 1:2,3. Takav odnos ne može održati niti jednu funkcionalnu djelatnost, jer ljudski faktor je temelj svakog društva bez kojeg nema ni ekonomskog razvoja. U takvim uvjetima reprodukcija domicilnog stanovništva gotovo je nemoguća misija.“ upozorava demograf dr. Šterc.
Na žalost mirno se u Hrvatskoj promatra nestanak naših ruralnih krajeva, politički sustav zadržava se samo na razini retorike iako im je čitava demografska problematika poznata. Želi li se provesti demografska revitalizacija, želi se zadržati funkcija prostora ona se mora provesti imigracijskom populacijom. Ona se nalazi u velikim hrvatskim gradovima iz kojih bi se obrazovna populacija trebala usmjeriti na ovakva područja raznim poticajima, razlikama u plaći što je bio i model oživljavanja područja posebne državne skrbi koji nije u praksi zaživio.
Profesor Šterc iznio je način na koji se druge zemlje suočavaju s problemom pada broja stanovnika, ističući kao pozitivne primjere Izrael i Irsku koje poput Hrvatske imaju više pripadnika svog naroda izvan zemlje nego u njoj. Svoje iseljeništvo privlače natrag tako da ih uključuju u gospodarski i društveni život, nudeći im pravnu, financijsku i stambenu sigurnost. Ukupni ljudski i prostorni potencijal svog prostora i intelektualni i spoznajni potencijal svog iseljeništva, prihvaćajući ga strateški kao dio planske razvojne koncepcije.
Općina Promina sa svojim proračunskim potencijalom bez ključnih i strateških odluka hrvatske Vlade teško će provesti demografsku revitalizaciju za koju bi država trebala izdvojiti 4-5 milijardi kuna iz sume koja se danas iracionalno troši, ističe profesor Šterc. Predlaže Prominjcima da vrše pritisak na državu da nešto učini, naprave deset ključnih djelatnosti za koje postoji prostorni potencijal i od ministarstva zatraže izradu programa, te da ne zaborave na potencijal svojih iseljenika. Neka oforme Dan iseljenika Promine koji bi povezao one koji su s nadom ostali u Promini i one koji Prominu nose u srcu bez obzira gdje su.
Nakon izlaganja razvila se živa rasprava u kojoj su sudjelovali nazočni mještani.