Polaganjem vijenaca kod spomen obilježja „Golubica“ žrtvama Domovinskog rata na mjesnim grobljima u Mratovu i Oklaju, a potom svečanom koncelebriranom misom u župnoj crkvi sv. Mihovila u Oklaju nastavljeno je u subotu prigodno obilježavanje Dana općine Promina. Nakon svete mise koju je predvodio prominski župnik fra Petar Pletikosa, upriličen je tradicionalni mimohod branitelja i mještana od crkve do spomen-sobe prominskim žrtvama Domovinskog rata. Naime, od 2013. godine Dan općine ujedno se obilježava i kao spomendan na poginula 23 branitelja i 45 civila prominskog kraja koji su stradali tijekom Domovinskog rata. U spomen sobi župnik je predvodio odrješenje i molitvu za njih, a potom su brojna izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće kod središnjeg križa u Oklaju.

Središnjica svečanosti bila je svečana sjednica Općinskog vijeća i akademija upriličena u oklajskom Domu kulture kojoj su uz vijećnike, sadašnje i bivše općinske čelnike, obitelji i prijatelje poginulih branitelja i civila, te brojne druge Prominjce nazočli i ugledni gosti. Među uzvanicima i gostima u Oklaju su u subotu bili i izaslanik ministra obrane brigadir Darko Podrug, državni tajnik u ministarstvu hrvatskih branitelja brigadir Ivan Vukić, izaslanici Glavnog stožera oružanih snaga RH brigadiri Željko Nakić i Mario Lilić, general Rahim Ademi, ratni zapovjednici koji su oslobađali prominski kraj, predstavnici susjednih općina i gradova, gospodarskih subjekata i institucija.

Mali Prominjci ovoga petka po prvi put su mogli uživo pratiti kazališnu predstavu za djecu. U organizaciji Općine Promina gostovala je Kazališna družina "Mali meštar" što djeluje pri Pučkom otvorenom učilištu Drniš. Izveli su svoju uspješnicu, dramsku igru za djecu "Sretni Ivica", adaptaciju priče braće Grimm koju je za dramsku izvedbu pripremila njihova voditeljica prof. Robertina Hrstić.

U predstavi u punoj dvorani oklajskoj Doma kulture nastupali su članovi mlađe grupe "Malog meštra": Mile Matić, Nika Duvančić, Niko Vrekalo, Dora Jerković, Marijeta Ćevid, Katarina Knežević, Gabrijela Bitunjac, Pavle Duvančić i Mihovil Hrstić.

Na kraju predstave ispraćeni su burnim aplauzom. Gostovanje je organizirano u sklopu obilježavanja 134 obljetnice utemeljenja i Dana Općine Promina.

Javnom tribinom „Demografija i gospodarski razvoj“ koja je okupila brojne Prominjane u Oklaju je proteklog petka započelo dvodnevno obilježavanje Dana Općine Promina. Gosti tribine bili su demograf dr.sc. Stjepan Šterc s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr.sc Boris Cota s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, dr.sc Nedjeljko Marinov predsjednik Kulturnog sabora Zagore i prof. Stipe Ramljak predsjednik Matice hrvatske Drniš.

„Broj stanovnika na prostoru Promine strmoglavo je pao od 1963. godine, izgubio se dio kontinuiteta od 6500-7000 stanovnika koliko smo imali od osnivanja općine prije 134 godine, da bi pred Domovinski rat na ovom prostoru bilo oko 2500 stanovnika, a sada nas je tek 1136. Ovi podatci potvrđuju da smo u statusu izumiranja, stoga je naša ideja bila da u povodu obljetnice utemeljenja općine poslušamo struku što nam je činiti.“ kazao je uvodno pozdravljajući goste i okupljene općinski načelnik Tihomir Budanko.

Stipe Ramljak suautor studije “Drniški kraj u demografskim procesima“, iznio je podatke o demografskoj katastrofi koja je pogodila cijeli drniški kraj s posebnim naglaskom na prominsko područje. Podsjetio je kako je 1857. godine ukupno drniški kraj brojio 23.801 stanovnika, sama Općina Promina 4240.  Najveći broj stanovnika drniški kraj doseže 1961. godine - 38.461, u prominskom kraju 6296. Od tada po do danas slijedi proces depopulacije. Po zadnjem popisu stanovnika taj broj pao je na svega 11 911, a od toga najmanje je stanovnika u Općini Promina 1136, kazao je S. Ramljak i naglasio da su uzroci depopulacije mnogostruki: demografski, ekonomski, politički i ostali. Drži da uz pad nataliteta, glavnu ulogu u depopulaciji imala je emigracija, koja je upravo najizraženija u drniškom kraju koji na prvom mjestu u Hrvatskoj po negativnoj migracijskoj bilanci u razdoblju od 1971. do 1981. godine. „Sam podatak o smanjenju broja stanovnika je strašan i zabrinjavajući. Međutim još gora je činjenica o dobnoj strukturi stanovništva koje spada u staro stanovništvo koje ima smanjeni reprodukcijski potencijal i vodi ka izumiranju, upozorio je prof. Ramljak i to ilustrirao brojem učenika ovog područja. Osnovaca na prominskom području prije 40 godina bilo je 412 a danas svega 53.

U proračunu Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za javne potrebe u kulturi, a to su djelatnosti u kulturi, aktivnosti, manifestacije i projekti u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku. Od interesa za Republiku Hrvatsku smatrat će se programi i projekti koji hrvatsku kulturu stavljaju u europski kontekst, promiču međukulturni dijalog, razvoj civilnoga društva, koji su stručno utemeljeni, visoke razine kvalitete, ekonomični, profilirani u odnosu na osnovnu djelatnost organizatora te oni koji se odvijaju kontinuirano.

Pravo podnošenja programa na temelju Poziva imaju samostalni umjetnici, umjetničke organizacije, ustanove u kulturi, udruge, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u kulturi, kao i pravne i fizičke osobe za potrebe zaštite i očuvanja kulturnih dobara i arheološke baštine.

Više informacija o ovom pozivu možete pronaći OVDJE.